Katolicizam daje predmetima značenje izvan materijalnoga

Umjetnica Kiki Smith izlaže svoje radove u Dijecezanskom muzeju u Freisingu.

Njemačko-američka umjetnica Kiki Smith naglasila je da katolicizam daje predmetima značenje izvan materijalnoga. “Putem ljudskog utjecaja, predmeti mogu imati nešto duhovno, dušu”, kazala je Smith za “Süddeutsche Zeitung” (petak). Umjetnost čini isto, iako me pomalo podsjeća na Frankensteina. Zato se, po njezinu mišljenju, umjetnost i Katolička crkva tako dobro slažu.

Radovi umjetnice Kiki Smith, koja je rođena 18. siječnja 1954. u Nürnbergu, a živi u New Yorku,  nalaze se trenutačno u Dijecezanskom muzeju u Freisingu i u minhenskoj Pinakoteci. Njezina “Kapela Marijina plašta” od listopada je u stalnom postavu u Freisingu, a napravljena je od recikliranih krovnih ploča iz stare župne crkve u Ruhpoldingu. Na zidu visi plašt plave boje. Umjetnica to vidi kao političku, ali prije svega društvenu poruku: “Marijin je plašt plav kao nebo koje grli zemlju.” Prema njezinim riječima, Marija predstavlja suosjećanje i empatiju. Vješanje kaputa u kapelici također treba izazivati. Netko bi mogao pomisliti da ga samo može uzeti i obući, kazala je. I dalje: “I trebao bi to zapravo moći, pogotovo kada je na hladnom ili u nekoj drugoj nevolji.” Na pitanje o zlatnoj skulpturi Duha Svetoga u obliku goluba na krovu kapele, umjetnica je objasnila: “On zapravo ne sjedi, on samo leti.”

Riba, golubica, zmija i neki od položaja ženskih ruku također se mogu vidjeti na njezinim slikama, pa se čini da je puno toga posuđeno iz kršćanskog svijeta. Razlog je njezina obitelj koja ima svoju irsku-katoličku povijest, ali ujedno i majčin odgoj: “Ona me naučila mnoge duhovne stvari, ali smo kasnije više bili hipi kućanstvo”, kazala je te dodala, kako se nakon nekog vremena intenzivno počela baviti budizmom. Franju Asiškog smatra sjajnim, zato što je razgovarao sa životinjama, a njegova propovijed pticama “fascinantan motiv”, pogotovo u umjetnosti.

Smith inače nazivaju “njujorškom art ikonom”, fasciniraju je seksualnost i smrt. Najpoznatija je po figuralnim prikazima smrtnosti, seksualnosti i drugih ljudskih stanja, a nimalo ne krije najmiliju temu: ljudsko tijelo. “Uvijek mislim da je cijela povijest svijeta u tijelu”, kazala je jednom.

U kasnim 80-im i ranim 90-im bavi se temama kao što su AIDS, dok danas stavlja fokus na odnosu prema prirodi. Koristi se različitim medijima, od skulpture do crteža i tapiserija i grafika. Tom je prilikom jednom za hrvatski Art magazin Kontura istaknula kako je istraživala različite materijale i teme na slobodan način, te da je oduvijek “uživala u miješanju materijala i predmeta.” Smith je govorila pored ostalog i o važnosti posjeta muzejima diljem svijeta te kako njezin umjetnički rad proizlazi iz promatranja radova drugih. A kršćanska simbolika? Možda kao spoj katoličkoga odgoja, muzeja i crkava diljem svijeta.

U prošloj je godini izlagala svoje radove u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu i u Umjetničkoj Galeriji u Splitu. (mt/kna)