Most i Domovinski pokret u Crkvi u Njemačkoj ne bi prošli – kao i AfD

Crkva u Njemačkoj izbacuje AfD-ovce. S naših se oltara takvi potiču i hvale.

Dok domaći biskupi ne dižu glas protiv radikalne desnice, AfD-ovci nemaju pravo na crkvene funkcije. Riječki nadbiskup Mate Uzinić u svojoj je propovijedi na Svetkovinu Tijelova progovorio kako je sve više incidenata koji su sve učestaliji prema stranim radnicima. “A tu su i izborne izjave političara koji grade svoju popularnost na smanjenju manjinskih prava. To nije Kristov put, ali je znak za nas kršćane”, kazao je Uzinić i dodao: “Mi kršćani kao da smo postali jedna od najnetolerantnijih skupina u društvu.” No, Uzinićev je glas usamljen, ostali biskupi tako ne misle ili ne govore, a mnoge stranke, poput Mosta i Domovinskog pokreta, svoje kampanje grade na antimigrantskom raspoloženju.

U Njemačkoj je za razliku od velikog dijela hrvatskih biskupa nešto drugačija situacija, pogotovo odnos prema desnici. Ili Uzinićevim riječima rečeno, kršćani su prepoznali “znak”. Tamošnji biskupi još su u veljači ove godine objavili zajedničku izjavu pod nazivom “Populistički nacionalizam nespojiv je s kršćanskom slikom Boga i čovjeka”. Izjava je došla sa sve većoj zabrinutosti zbog krajnje desne političke snage, a pogotovo je naglašena stranka AfD. Razlog je ujedno i sve veća potpora AfD-u koja se pokazuje u anketama, a porasla je prethodnih godina. Uz to su biskupi dali do znanja da desničarske stranke i one koje su na rubovima te ideologije ne mogu biti mjesto političkog djelovanja za kršćane. I sudjelovanje u takvoj politici nespojivo je s pripadanjem Katoličkoj crkvi – pogotovo ako se udara na manjine i širi nacionalizam.

AfD-ovac Krah je katolik – ali mrzi Papu

Još 2021. AfD-ovci imali su samo sedam posto, a sada već uživaju više od trideset posto potpore – unatoč sudskom procesu čelnika AfD-a Björna Höckea zbog nacističkih parola ili afera s AfD-ovim kandidatom za EU izbore, Maximilianom Krahom koji se nedavno “proslavio” izjavom u talijanskim novinama “La Repubblica”, da nisu svi pripadnici nacionalsocijalističkog SS-a bili kriminalci. Podsjetimo, SS je čuvao i upravljao, između ostalog, koncentracijskim logorima i uvelike je odgovoran za ratne zločine, a na nürnberškom procesu nakon završetka Drugog svjetskog rata proglašena je zločinačkom organizacijom.  Krah je inače odavno zapažen zbog svoje blizine Rusiji i Kini, a prije svega zbog desničarskih populističkih izjava. Savezni ured za zaštitu ustava neke je od njegovih izjava svrstao kao etnonacionalističke, islamofobne, ksenofobne i protuustavne.

Manje poznato da je 47-godišnji AfD-ovac ujedno i katolik i blizak ultrakonzervativnim tradicionalistima. On papu Franju smatra “apsolutnom katastrofom” i nikakvim autoritetom u moralnim pitanjima, a gaji pored ostalog i mržnju prema biskupima. Netom nakon objave deklaracije po kojoj je sudjelovanje u takvoj ekstremnoj politici nespojivo je s pripadanjem Katoličkoj crkvi, pojavili su se mnogi slučajevi s AfD-ovcima koji su članovi crkvenih vijeća. Jedan takav slučaj dogodio se u biskupiji Trier koji je ujedno i prvi slučaj isključenja jednog političara s crkvenih dužnosti. Sredinom travnja generalni vikar biskupije Trier razriješio je dužnosti člana upravnog odbora župe Sankt Marien i Neunkirchen, zastupnika parlamentarne skupine saarlandskog AfD-a, Christopha Schauferta. Župa je nakon izjave njemačkih biskupa zatražila pomoć u slučaju Schauferta. Do daljnjega mu je, nakon intervencije generalnog vikara, povučeno pravo da bude član upravnog odbora ili župnog vijeća.  Političar AfD-a uložio je žalbu na temelju toga što su sankcije uvedene isključivo zbog njegove pripadnosti stranci. Schaufert je tvrdio da se sankcije ne temelje na izjavama ili radnjama koje bi se mogle smatrati “protucrkvenom aktivnošću”.

Na to se oglasio i biskup Stephan Ackermann koji je rekao da je Schaufert više od običnog člana AfD-a zbog činjenice da predstavlja stranku u raznim lokalnim vijećima i u državnom parlamentu. Zato je biskup potvrdio Schauferovo isključenje: “Vi predstavljate ovu stranku i stoga se identificirate s idejama ove stranke”.  Ackermann se pored ostalog osvrnuo u svom pismu i na nedavnu presudu Višeg upravnog suda u Münsteru. U toj presudi je rečeno da Savezni ured za zaštitu ustava legitimno klasificira AfD kao “slučaj za koji se sumnja na desni ekstremizam”. Unutar Katoličke crkve u Njemačkoj Schaufert više nema mogućnosti na žalbu – jer je odluku potvrdio najviši autoritet – biskup. Sljedeća razina koju bi AfD-ov političar trebao razmotriti u slučaju žalbe je – Vatikan. Schaufert bi se mogao u roku od 15 dana žaliti na Ackermannovu odluku. Ostaje otvoreno hoće li doći do žalbe, a još zanimljivije bi bilo vidjeti reakciju nadležnih u Vatikanu.

Svećenici ne glasaju za desnicu

Da velik dio katoličkog klera u Njemačkoj ne gleda blagonaklono na AfD, vidljivo je i u anketi odnosno nedavnom istraživanju Njemačke biskupske konferencije. Prema istraživanju, gotovo svi svećenici u Njemačkoj (99 posto) izlaze na izbore. Oko 19 posto svećenika je za Zelene, a 6,3 posto za socijaldemokratsku stranku SPD. Svi ispitanici se slažu oko odbijanja marginalnih političkih pozicija. Ljevica “Die Linke” bi dobila samo 0,8 posto svećeničkih glasova, a AfD niti jedan posto. Prema autorima studije, razlozi zašto kler najviše preferira stranke CDU i CSU, nešto slično HDZ-u na našoj domaćoj sceni, premda ne toliko zapetljan u razne afere, mogao bi biti povezan time što se ove dvije stranke još uvijek percipiraju kao kršćanske.

Ispitani svećenici očito slijede stav njemačkih biskupa, premda je Centar za pastoralna istraživanja (zap) ovo ispitivanje proveo između listopada 2021. i veljače 2022. godine. To samo govori da su njemački kler ali i većina katolika sami od sebe vidjeli problematiku i opasnost u desnom ekstremizmu – i bez uputa odozgor. Slično su se i distancirale katoličke udruge mladih i drugih zbog rasističkih i antidemokratskih pozicija AfD-a. Nije da ni kod nas nema materijala za distanciranje i upozoravanje, a očekivalo bi ga se posebno od prvog čovjeka Katoličke crkve u Hrvatskoj, od zagrebačkog nadbiskupa. Rekao je na Svetkovini Tijelova da je “naš narod kršćanski, katolički narod koji se svojega ne stidi, a tuđe poštuje”. Pitanje je samo na koji način se poštuje tuđe, pogotovo ako skrenemo pogled prema strancima i manjinama.

Politički tjednik “Express”