Svetkovina Velike Gospe: značenje i tradicija

Velika Gospa je svetkovina bogata tradicijom, no javnost je još uvijek nedovoljno poznaje.

Evo nekoliko odgovora na često postavljana pitanja o ovoj svetkovini.

Što se slavi na blagdan Velike Gospe?
Velika Gospa podsjeća na “uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo”. Iako ovaj događaj nije izravno opisan u Bibliji, 1950. godine papa Pio XII. proglasio ga je dogmom Katoličke crkve. U tom nepogrješivom učenju stoji da je “Bezgrešna, uvijek Djevica Marija, nakon završetka svog zemaljskog života, s tijelom i dušom uznesena u nebesku slavu”. Prema katoličkom nauku, duša nastavlja živjeti nakon smrti, dok tijelo uskrsava tek na Sudnji dan. Marijino uznesenje s tijelom predstavlja posebno povlastice koje naglašava njezinu iznimnu ulogu kao Majke Božje. Papa Benedikt XVI. jednom je izjavio: “Vjerujemo da je Marija, poput Krista, svog Sina, već pobijedila smrt.”

Koja je glavna razlika između Kristova uzašašća i Marijina uznesenja?
Krist se vlastitom snagom uzdiže k Bogu, dok je Marija uznesena na nebo. U pojedinim europskim jezicima nema razlike između ova dva događaja. Na latinskom postoji jasna razlika između “Assumptio Mariae” (Marijino uznesenje) i “Ascensio Christi” (Kristovo uzašašće).

Od kada se slavi Velika Gospa?
Ova svetkovina potječe iz Istočne crkve, gdje je uvedena 431. godine. Prve legendarne prikaze imamo iz 6. stoljeća. U Rimskoj crkvi, Marijino uznesenje na nebo slavi se od 7. stoljeća, a u Njemačkoj od 9. stoljeća. Na Tridentskom koncilu (1545.-1563.) nauk o Marijinom uznesenju postao je sastavni dio crkvenog učenja, a 1950. godine proglašen je dogmom.

Kako papa slavi Veliku Gospu u Rimu?
Papa Franjo moli Angelus molitvu na Trgu svetog Petra, kao što to čini na sve blagdane i nedjelje. U Italiji je 15. kolovoza također poznat kao “Ferragosto”, blagdan kada gotovo cijeli Rim stane. Pojam potječe iz rimskog carskog doba kada je car August svojim podanicima omogućio slobodan dan na taj datum.

Koji su običaji povezani s Velikom Gospom?
U katoličkim krajevima, ova svetkovina je poznata i kao “veliki ženski dan” obilježava se procesijama s upaljenim svijećama i blagoslovom bilja. Skuplja se do 77 različitih biljaka i veže u bukete koji se potom blagoslivljaju. Ovi buketi često se vješaju u kuće gdje služe kao zaštita od bolesti, oluja i udara groma, ili se daju bolesnim životinjama. Prema legendi, kad su apostoli otvorili Marijin grob, umjesto njezina tijela našli su cvijeće i bilje. Odatle potječe tradicija blagoslova bilja, koja danas često poziva na veću brigu o prirodi i njezinoj ljepoti i ljekovitosti.

Gottfried Bohl (KNA)