“Napravili smo mnogo pogrešaka”: Papa traži novi smjer za svoja sveučilišta

Rijetko se događa da pape drže predavanja na jednom od svojih sveučilišta. Nedavno je papa Franjo napravio iznimku. Na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu govorio je o reformama visokog obrazovanja i svojoj viziji suvremene znanosti.

Papa Franjo pozvao je na novu, dijalogom usmjerenu formu znanosti na crkvenim visokoškolskim ustanovama. Na predavanju održanom na Papinskom sveučilištu Gregoriana, osnovanom 1551. godine, rekao je:

“Obrazovanje je prije svega briga za ljude i stoga diskretan, dragocjen i delikatan oblik djelotvorne ljubavi prema bližnjemu. U suprotnom, ono se pretvara u suhi intelektualizam ili perverzni narcizam – pravu duhovnu požudu, gdje drugi postoje samo kao publika koja plješće, prazne kutije koje se pune egom onih koji podučavaju.”

Dies academicus
Papa je u pretprošli utorak govorio u atriju najvećeg i najpoznatijeg papinskog sveučilišta u Rimu, pred studentima i profesorima. Povod je bio dies academicus nakon spajanja Papinskog biblijskog instituta i Instituta za istočne crkve u zajednički kolegij povezan s Gregorianom.

Samo učinkovitost nije dovoljna
Spajanja poput ovog – a prema svemu sudeći Papa planira još sličnih u bliskoj budućnosti – ne smiju biti isključivo administrativne reforme, naglasio je Franjo u svom dugom govoru. „One ne mogu uspjeti ako su vođene isključivo idejom veće učinkovitosti. Umjesto toga, potrebno je sve promisliti u svjetlu poslanja koje nam je povjereno od Gospodina.“ Dodao je kako je važno zadržati širi horizont na umu. „Vizija i svijest o cilju sprječavaju ‘koka-kolizaciju’ istraživanja i poučavanja“, rekao je Papa.

„Treba nam sveučilište s ‘mirisom naroda’“
Franjo se snažno usprotivio izolaciji akademske zajednice u „slonovaču kulu“. Doslovno je rekao: „Treba nam sveučilište koje će mirisati na narod, koje ne gazi razlike pod iluzijom jedinstva koje je zapravo samo homogenost.“
Kritizirao je stoljećima prisutno akademsko gledanje s visine na druge ljude: „Pritom smo napravili mnogo pogrešaka! Sada je vrijeme da budemo ponizni, da priznamo da ne znamo i da trebamo druge, osobito one koji ne misle kao ja.“

Za dijalog s drugim disciplinama
Suvremeni složeni svijet, prema Franji, zahtijeva istraživanje koje djeluje horizontalno, otvoreno za doprinos drugih znanstvenih područja, za suradnju i interdisciplinarne perspektive. Papa je to nazvao „dijalogom srca“.

„Manje katedri, više stolova bez hijerarhija, gdje se svi nalaze na istoj razini, moleći za spoznaju, dodirujući rane povijesti. Na taj način evanđelje može preobraziti srca i ponuditi odgovore na pitanja života. A da bismo to učinili, braćo i sestre, potrebno je akademski prostor pretvoriti u kuću srca.“