Borba protiv imaginarnih neprijatelja

Nameće se pitanje kada će i drugi biskupi krenuti putem pape Franje i Mate Uzinića i autentično stati na kraj jednoj nadasve ideologiziranoj Crkvi, kojoj su problem često imaginarni ili davno nestali “neprijatelji”.

Dok se u domaćem crkvenom kontekstu i dalje sve vrti oko Stepinca, komunizma, Drugog svjetskog rata i borbe protiv sekularizacije, u drugim europskim zemljama Katolička crkva uhvatila se u koštac sa suvremenim pitanjima društva. Jedan od primjera pored Belgije ili Francuske je Katolička crkva u Njemačkoj, koja se godinama bori protiv totalnog kolapsa i masovnog egzodusa vjernika. Razlozi su različiti, ali skandal pedofilije glavni je uzrok gubitka povjerenja u svećenike i biskupe, a time i cjelokupni sustav koji je očito bio prigodan za igre moći, nasilje i zlostavljanja. Svjesni težine crkvene krize, njemački su biskupi uz katoličke vjernike pokrenuli reformski proces, tzv. sinodalni put, koji je prošle subote 11. ožujka nakon tri godine završio i pokazao jasan smjer.

Iako je bilo za očekivati, zaključci će za neke uši, posebice u hrvatskom kontekstu, zvučati revolucionarnima, a svakako će zaoštriti već postojeći sukob s Vatikanom. Očito je da su biskupi time htjeli dobiti na vremenu i bar malo uspjeli zadržati odlazak onih kojima se polako gasi nada u bilo kakve promjene. Ipak se s ovim reformskim procesom u Frankfurtu dalo do znanja što njemački katolici žele i očekuju od Katoličke crkve u budućnosti. To su ujedno blagoslov za homoseksualne parove i razvedene u novom (građanskom) braku, kao i jačanje uloge žena općenito u crkvenom kontekstu mada se stavlja fokus na liturgijska slavlja. Pored ostalog njemački katolici smatraju da Papa treba preispitati svećenički celibat i razmatrati otvaranje službe za žene.

Da se ne radi samo o pukom pričanju i teoretiziranju, vidjelo se u proteklim godinama otkako su počeli reformski procesi odnosno “zajednički hod“ i rasprava biskupa i vjernika. U skoro svim njemačkim biskupijama svećenici i vjernici organizirali su slavlja blagoslova homoseksualnih parova, razvedenih i ponovno vjenčanih i svih onih, koji ne mogu pristupiti crkvenom vjenčanju.

Rimska Kongregacija za nauk vjere još je u 2021. godini poslala svojevrsno upozorenje kako Katolička crkva nema ovlasti blagosloviti istospolne veze pa i one u kojima se prakticira seksualnost izvan bračnog konteksta. Da se ovakvo razumijevanje seksualnosti i partnerstva odavno više ne shvaća toliko ozbiljno, pokazuje činjenica da sve veći broj katolika u svijetu ne živi više po tim pravilima, a i teologija se razvila s vremenom. Zanimljivo je svakako da ni sami svećenici, posebno u Njemačkoj, ne zastupaju više takve stavove, već stavljaju u fokus svačiju pojedinačnu osobnu savjest i odgovornost jedno za drugo.

Unatoč tome što je Katolička crkva jedna, postoje vidljive i velike razlike između Njemačke i Hrvatske. Dok je našim domaćim tzv. “katoličkim muževima“ žena uzrok svih problema, u Njemačkoj je biskupi žele više uključiti u Crkvi. U našem kontekstu riječki je nadbiskup Mate Uzinić uputio prigodnu poruku za Dan žena: „Svjestan sam da u Crkvi, a i u društvu, još uvijek nemate ono mjesto koje vam pripada. I znam da svi zajedno trebamo tražiti načine kako to promijeniti jer i Crkva i društvo trebaju biti mjesto rasta, aktivnog sudjelovanja i zdrave pripadnosti ne samo za neke, nego za sve svoje članove.“

Unatoč novijim promjenama u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, nameće se pitanje kada će i drugi biskupi krenuti putem pape Franje i Mate Uzinića i autentično stati na kraj jednoj nadasve ideologiziranoj Crkvi, kojoj su problem često nekakvi imaginarni ili davno nestali “neprijatelji“. Prošli sustavi su nestali, a nova se pitanja gomilaju i muče vjernike i društvo. Nema pomaka dok se s oltara nižu odgovori na pitanja koja se odavno više ne postavljaju. Ne treba se zato čuditi ako će naše pune crkve u budućnosti postati sve praznije, a da za to nisu krivi davno nestali sustavi i sistemi, nego očiti manjak volje slušati stvarne probleme društva i ljudi.

24sata (17. 3. 2023.)