Papa: Pučka pobožnost čini kršćane konstruktivnim građanima

“Ne prezirite pučku pobožnost”, često upozorava Papa. Kad se ona živi na zdrav način, potiče zajedništvo i mobilizira kršćane za zauzimanje za druge. Upravo kako bi to naglasio, papa Franjo je otputovao na Korziku.

Papa Franjo upozorio je na lažnu suprotnost između kršćanske i svjetovne kulture. Naprotiv, kršćani mogu spokojno živjeti svoju vjeru, bez nametanja drugima, dok s druge strane, nereligiozne osobe mogu težiti istini, pravdi i solidarnosti, rekao je na početku svog jednodnevnog posjeta Korzici, u glavnom gradu Ajacciu.

Povod prvom Papinom posjetu ovom francuskom mediteranskom otoku je dvodnevni kongres o pučkoj pobožnosti u mediteranskoj regiji. Ovo je tema od velike važnosti za Papu iz Argentine: religiozni obredi, običaji i tradicije ukorijenjuju kršćansku vjeru u kulturi pojedine regije, istaknuo je Franjo. Živa pučka pobožnost stvara zajedništvo, što koristi društvu u cjelini.

Pobožnost ne treba instrumentalizirati

Kroz stoljeća je pučka pobožnost također poticala razvoj socijalnih institucija poput škola, bolnica i ustanova za skrb, čime je „hranila konstruktivno građanstvo kršćana“. Istodobno, kazao je Papa, pučka pobožnost može privući i one koji su udaljeni od vjere, jer u njoj prepoznaju „svoje korijene, sklonosti, ideale i vrijednosti“. No, Franjo je upozorio da se „pučka pobožnost ne smije svoditi na izvanjske ili folklorne aspekte“ te da se ne smije miješati sa fatalizmom ili praznovjerjem. Isto tako, ne smije se instrumentalizirati za isključive ili polemičke ciljeve od strane pojedinih skupina.

Dinamičnim konceptom sekularnosti država, društvo i religija mogu „prilagoditi se različitim ili nepredviđenim situacijama“. U tom kontekstu, civilne i crkvene vlasti mogu surađivati na dobrobit svih, pritom ostajući unutar svojih vlastitih ovlasti, naglasio je Sveti Otac osvrćući se na strogo poštivanje laičnosti u Francuskoj, tj. odvojenosti crkve i države. „U tom smislu, laičnost i pučka pobožnost se ne isključuju.“

Ne bojte se promjena

Tijekom molitve Anđeo Gospodnji, Papa je snažno pozvao na mir. Za razliku od uobičajenog, u nedjelju je molio ne samo za ukrajinski nego i za „ruski narod“. „Bilo da su ta dva naroda braća ili rođaci“, dodao je aludirajući na raniju kontroverzu u Ukrajini, „trebaju živjeti u miru jedni s drugima“. Posebno je spomenuo i „Palestinu, Izrael, Libanon, Siriju i napaćeni Mjanmar“. „Rat je uvijek poraz“, upozorio je.

Prije toga, Franjo je svećenike, redovnike i druge crkvene djelatnike potaknuo da u teškom europskom kontekstu za Crkvu traže nove, djelotvorne načine evangelizacije: „Ne bojte se promjena, preispitivanja starih obrazaca i obnove izražavanja vjere.“

Pritom bi trebali shvatiti da kršćansko poslanje „nije pitanje ljudskih strategija, nego prvenstveno pitanje vjere, strasti za Evanđelje i za Kraljevstvo Božje“. Ipak, kako bi mogli služiti drugima, moraju se brinuti i za sebe. To se najbolje postiže svakodnevnim vremenima tišine, molitve i osobnih razgovora s povjerljivim osobama.

Franjo je ujutro sletio u Ajaccio. Nakon susreta s predstavnicima Crkve u katedrali u podne, poslijepodne je predvodio misu na Trgu Austerlitz. Prije povratka u Rim oko 18 sati predviđen je kratak razgovor s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

KNA