U Parizu je preminuo Jacques Gaillot

Francuski biskup, crkveni kritičar i društveni aktivist, Jacques Gaillot, preminuo je u srijedu poslijepodne u Parizu u 87. godini života, potvrdila je Francuska biskupska konferencija.

Gaillot je rođen 11. rujna 1935. u Saint-Dizieru  u južnoj Champagni. Za svećenika je zaređen 1961. nakon studija u Francuskoj i Rimu. Godine 1977. imenovan je generalnim vikarom biskupije Langres, a 1982. biskupom Évreuxa. Gaillot nikada nije htio imati biskupski grb ili moto, tvrdeći da su oni tipičniji za plemstvo nego za Crkvu. U prilog njegovoj snažnoj želji da dođe do  odbačenih i zanemarenih govori i činjenica da je do odlaska sa svog mjesta u biskupiji Évreux posjetio više zatvora nego bilo koji biskup u povijesti Francuske. Jacques Gaillot je bio istaknuti miljenik francuske ljevice i “enfant terrible” među francuskim biskupima. Svojim nastupima u medijima je redovito izazivao pomutnju svojim stavovima o celibatu, homoseksualnosti, AIDS-u ili francuskoj sklonosti nuklearnom naoružanju. Navodno je na njega pritisak vršio i francuski ministar unutarnjih poslova Charles Pasqua, inače poznat po svojim konzervativnim stavovima.

Godine 1995. papa Ivan Pavao II je Gaillota razriješio dužnosti upravljanja biskupijom Évreux. Gaillot je od tada nosio biskupski naslov davno ugašene biskupije u sjevernoj Africi (“Partenia”) bez pastoralnih dužnosti. Sjedište Partenije, danas smješteno u pustinji Alžira, zapravo ne postoji od 5. stoljeća, kada su te zemlje bile dio rimske provincije Mauretanije. Ovo imenovanje lišilo ga je svake pastoralne odgovornosti.

No on je nastavio djelovati sve do do 2010. kao spisatelj i dušobrižnik rubnih društvenih skupina te je osnovao i “virtualnu biskupiju” iliti „biskupiju bez granica“ (www.partenia.org), gdje je razmjenjivao mišljenja i dojmove s ostalim crkvenim kritičarima i disidentima. Gaillot je godinama objavljivao svoje kolumne i u novinama “Huffington Post”, u kojima je zagovarao prilično kontroverzne stavove po pitanju potpomognutog samoubojstva.

Nakon što ga godinama nije bilo u javnosti, Gaillot je malo prije svog 80. rođendana godine 2015. ponovno dospio na naslovnice zbog susreta s papom Franjom. Poglavar Katoličke crkve je u razgovoru s Gaillotom proveo 45 minuta. Jedan svećenik iz Gaillotova kruga je tada govorio o “susretu istomišljenika”. Kada je riječ o kontroverznim temama koje su Gaillota koštale crkvene karijere, kao što su blagoslov rastavljenih i ponovno vjenčanih parova ili homoseksualnih parova te briga za izbjeglice i migrante, sam Gaillot je bio uvjeren da je na liniji pape Franje, zbog čega se nakon susreta s njim osjećao rehabilitiranim. Nakon razgovora je rekao kako ga je Papa ohrabrio da nastavi s aktivizmom u ime migranata i izbjeglica te kako je “zaljubljen” u Franju.

Što se tiče njegova odnosa s ostalim francuskim biskupima, bilo je nekoliko simboličnih gesta pomirenja između Gaillota i Francuske biskupske konferencije, ali do praktične rehabilitacije nikad nije došlo. Mnoge njegove knjige su prevedene na više svjetskih jezika.