Božićne životinje iz svijeta: Zašto slon, pas i papiga pripadaju jaslicama?

Što mislite, samo vol i magarac? Uz slonove, deve, papige ili divlje mačke, oko Isusovih jaslica okuplja se prilično šarena menažerija. Odakle dolaze sve te životinje? I što one simboliziraju?

Klasične životinje prisutne su u svakim jaslicama i pojavljuju se kao prve u božićnim prikazima – najstariji takav prikaz isklesan je u kamenu na kršćanskom sarkofagu iz 3. stoljeća.

Prve životinje

Vol i magarac: Iako su biblijske životinje, u izvornom božićnom pripovijedanju zapravo ne igraju nikakvu ulogu. Tamo se čak ni štalica ne spominje, već samo jaslice. Tradicionalno, vol stoji lijevo, a magarac desno. U kršćanskom razumijevanju, magarac simbolizira pogane, dok vol predstavlja Židove.

Ipak, ova simbolika nosi i polemičku poruku. Upućuje na narod koji ne prepoznaje svog Gospodina, odnosno Isusa. Ova ideja slikovito citira stih iz Izaije (1,3): „Vol poznaje svog vlasnika, a magarac jasle gospodara svoga. Izrael ne poznaje, narod moj ne razumije.“ Ovaj stih kritizira židovsku zajednicu zbog neprepoznavanja Isusa kao Mesije.

Danas je ova povijesna polemika uglavnom zaboravljena. Kako navodi Evangelistička crkva Njemačke (EKD): „Složeniji interpretativni pristupi povijesno su zamijenjeni površnijim razumijevanjem prisutnosti životinja uz štalicu i jaslice.“

Ovce: Pastiri nisu mogli ostaviti svoje stado kada su od anđela primili radosnu vijest. Kako se Isus često prikazuje kao dobri pastir, ovce uz jaslice simboliziraju vjernike povjerene njegovoj brizi.

Janje: Čisto janje bilo je klasična žrtvena životinja. Isus, koji je prema kršćanskom učenju žrtvovan za grijehe čovječanstva, često se prikazuje kao “Janje Božje.”

Jahaće životinje

Ove se životinje pojavljuju 6. siječnja, u pratnji trojice mudraca s Istoka. Tijekom povijesti kršćanske umjetnosti, skromni zvjezdoznanci iz evanđelja postali su raskošni kraljevi sa živopisnim jahaćim životinjama.

Deva: Baltazar je često prikazan kako jaše devu, koja je već tada bila pripitomljena i služila kao “pustinjski brod” za prijevoz robe.

Konj: Melkior, kralj Europe, dolazi na konju.

Slon: Slon, kao jahaća životinja Gašpara, kralja Afrike, unosi egzotiku i raskoš u božićne prikaze. Prvi slon u božićnim slikama zabilježen je oko 500. godine, ali su slonovi u jaslicama i dalje rijetkost.

Pogled u povijest kršćanske umjetnosti

U evanđeljima nećemo pronaći nijednu od ovih životinja. U šturim novozavjetnim rečenicama o Isusovom rođenju, osim spomena pastirskih stada, nema drugih životinja – čak ni vola i magarca.
Sve su te životinje kasniji dodaci, plodovi priča i umjetničkih interpretacija. Tijekom stoljeća, umjetnici su uživali u prikazivanju životinja uz jaslice, dok se njihov teološki simbolizam postepeno povlačio u drugi plan.

Kako ističe povjesničar umjetnosti Axel Gampp iz Basela: “Prikazi životinja dosegnuli su vrhunac u kasnom 15. i tijekom 16. stoljeća.” Osim deva i slonova, uz tri kralja pojavljuju se i papige, majmuni, pa čak i divlje mačke, stvarajući šarenu menažeriju oko jaslica.

Mijaukanje i kreštanje

Mačka: Postoji li dokaz da je mačka bila u štali? Ne, ali narodna predaja unijela je mačku u priču o Isusovu rođenju. Mačka se u srednjem vijeku smatrala simbolom lakoće rađanja, bez boli i komplikacija. Takva narodna predaja prenijela se i na Mariju. Na nekim slikama mačka tjera štakore s Isusova ležaja, simbolizirajući pobjedu dobra nad zlom.

Papiga: Egzotične ptice često su prikazivane u rajskim vrtovima uz Mariju. Njihovo perje simbolizira svetu čistoću, a kreštanje se tumači kao pohvala Mariji riječima: “Ave, Ave.”

Ograničenja umjetničke slobode

Početkom novoga vijeka, Reformacija i katolička protureformacija uvele su strože biblijske smjernice, što je utjecalo i na prikaze jaslica. Pretjerano širenje menažerije u Isusovoj štali postupno je ograničeno.
Kako Gampp objašnjava: “U okviru protureformacije, razne biskupije, poput one svetog Karla Boromejskog, jasno su zabranile uključivanje svih vrsta životinja u božićne prikaze, osobito pasa.”

Pas: Iako je pas bio najstarija domaća životinja, njegov je simbolizam kao čuvara pastira s vremenom postao nepoželjan. Gampp nudi objašnjenje kroz primjer iz švicarske crkve Svetoga Križa u Binningenu, gdje se na božićnoj slici u prvom planu nalazi elegantni hrt s prekriženim šapama. Takav simbol aristokratskog načina života nije se uklapao u skromnost božićnog prizora. Pretjerano ukrašavanje odvlačilo je pažnju od glavne poruke prikaza.

Noviteti u jaslicama

Trodimenzionalne jaslice i prikazi Božića i dalje privlače velik broj posjetitelja, poput izložbe u Nacionalnom muzeju u Zürichu ili velike izložbe jaslica u Asizu.
Najpoznatije su napuljske jaslice, koje svjedoče o svakodnevnom životu u Italiji prije stotinjak godina. Južnotalijanske i južnoameričke jaslice često pokazuju veću kreativnost od sjevernih europskih prikaza. Takve se jaslice mogu pronaći i u katedrali u Strasbourgu, gdje se nalazi monumentalni božićni prizor.

U posljednjih stotinu godina, životinje u jaslicama postaju sve raznolikije. Iako te nove figure nisu biblijske, odražavaju suvremene ideje i simbole.

Sob: Pojava sobova u božićnim prikazima povezuje se s prenošenjem božićne priče u Skandinaviju. Njihovu popularnost u jaslicama vjerojatno duguju poznatom svjetskom proizvođaču pića s bijelim natpisom na crvenoj podlozi.

Radio SRF 2 Kultur