Izvan božićnih idila: Kršćani diljem svijeta pod pritiscima

Usred (pred)božićne atmosferičnosti i potrage za smirenošću često se zanemaruje patnja progonjenih i ugroženih kršćana, komentira Christoph Strack. Poziva na veću svjesnost – osobito u svjetlu aktualnih događaja.

Spomen-dan progonjenih kršćana dijeli sudbinu drugog dana Božića. Katolička Crkva 26. prosinca obilježava “Dan molitve za progonjene i ugrožene kršćane”. Liturgijski, to ima smisla. Nakon tekstova koji slave Kristovo rođenje i božićnu radost, blagdan svetog Stjepana, s opisom prvog kršćanskog mučeništva, donosi kraj idilične atmosfere. No, tko još obraća pozornost na to? Tko toga dana ide u crkvu? Predbožićno razdoblje u medijima uglavnom je usmjereno na društvene aspekte blagdana.

“Broj progonjenih kršćana u posljednjih nekoliko godina stalno raste”, istaknuli su stručnjaci početkom prosinca prilikom predstavljanja godišnjaka o vjerskoj slobodi u Berlinu. Venezuela, Indija, Pakistan, Nigerija, Sudan… to je samo djelomičan popis kriznih žarišta. Kršćani u mnogim dijelovima svijeta trpe represiju i zločine iz mržnje.

Međutim, ovo pitanje politički u Njemačkoj ne privlači posebnu pažnju. U vrijeme kancelarke Merkel, crkveni predstavnici pod državnim pritiskom barem su povremeno bili uključeni u programe službenih posjeta, a nekima je bio omogućen i prijem u Uredu kancelarke. No, kod kancelara Scholza i njegove ministrice vanjskih poslova to je postalo rijetkost. Možda je jedini svijetli trenutak bila angažirana aktivnost Franka Schwabea (SPD), povjerenika savezne vlade za slobodu vjere i svjetonazora. S druge strane, Stephanusova skupina zastupnika CDU/CSU-a u Bundestagu, osnovana 2014. godine upravo radi ove teme, i dalje je formalno aktivna. No, posljednje izdanje “Stephanuspost” s naslovom “Ne zaboravite progonjene i ugrožene” datira iz Božića 2020.

Čak se i strašan zločin u Magdeburgu može povezati s ovom tematikom. Osumnjičeni, bivši musliman, iskazivao je mržnju prema islamu, ali i prema kršćanstvu. “Ni islam ni kršćanstvo ne pripadaju Njemačkoj”, napisao je saudijski liječnik, koji je na društvenim mrežama rado pratio profile desne stranke AfD. Naravno, ovaj aspekt nije najvažniji u kontekstu te tragedije. No, takva izjava (koju ne bih nazvao “zbunjenom” ili “nejasnom”) trebala bi nas potaknuti na dublje promišljanje.

Christoph Strack / katholisch.de