Kardinal Kasper: Ređenje žena za đakonice je moguće i razumno

Dugo se mučio s odgovorom na pitanje ženskog đakonata.

Kardinal Walter Kasper smatra da je ređenje žena za đakonice teološki moguće i pastoralno razumno. Bivši vatikanski prefekt za ekumenizam rekao je u razgovoru za njemački časopis “Communio” (četvrtak) da se dugo mučio s odgovorom na to pitanje. “Svaka lokalna Crkva bila bi slobodna odlučiti želi li iskoristiti ovu mogućnost ili ne”, nastavio je Kasper.

Kardinal je istaknuo kako je riječ o trajnim đakonima, a ne o đakonskom ređenju kao prijelaznom stupnju prema svećeničkom ređenju.

Prema Kasperu, tradicionalni argument u korist ređenja žena za đakonice je da su Zapadna i Istočna crkva poznavale tu službu u prvim stoljećima. Ne može se reći da đakonsko ređenje u to vrijeme nije bio sakrament, jer su se ti teološki pojmovi razvili tek kasnije. Neprimjereno je tadašnja ređenja promatrati samo kao simbolične blagoslove: “Protiv toga govori i činjenica da postoje – koliko mi je poznato – obrasci za ređenje za đakone i đakonice.”

Godinama je ovo pitanje kontroverzno

Kaspera također nije uvjerio argument da žene ne mogu biti zaređene za đakonice jer su ređenja za đakone, svećenike i biskupe neodvojivi sakrament svetog reda. Papa Benedikt XVI (2005.-2013.) jasno je rekao da đakoni, za razliku od svećenika i biskupa, ne predstavljaju Isusa Krista kao glavu Crkve. Osim toga, biskupsko je ređenje kao sakrament konačno priznato tek Drugim vatikanskim saborom (1962.-1965.).

Pitanje mogu li žene biti zaređene za đakone godinama je kontroverzno pitanje unutar Katoličke crkve. Nekoliko komisija bavile su se tim pitanjem, ali nisu donijele zaključak. Čeka se i papina odluka. Godine 1994. poljski papa Wojtyla (1978.-2005.) izjavio je da Crkva nema ovlasti zaređivati ​​žene za svećenike. Dokument nije sadržavao nikakvu izjavu o ženskim đakonicama. Svjetska sinoda, koja je završila prošle nedjelje, u svom je završnom dokumentu pitanje đakonskog ređenja žena ostavila za prvu ruku – otvorenim…