Nisu mu dali “nihil obstat”, a sada u Vatikanu razmatraju promjenu procedure

Što je zajedničko novom prefektu Dikasterija za nauk vjere i moralnom teologu Martinu Lintnernu iz Brixena? Obojica nisu dobili vatikanski “nihil obstat”: Fernández 2009., a Lintner 2023. godine. Hoće li sada doći do promjene u proceduri?

Moralni teolog iz Brixena Martin Lintner kazao je u razgovoru za isusovački časopis America Magazine da Vatikan ozbiljno razmatra promjenu postupka za davanje “nihil obstata”. Time žele dati veću važnost mjesnom biskupu.

U lipnju je Filozofsko-teološko sveučilište (PTH) u Brixenu objavilo da je vatikanski obrazovni dikasterij odbio potrebnu izjavu da nema prigovora na Lintnerov izbor za dekana. Kao razlog za to navedene su Lintnerove publikacije o pitanjima katoličkog spolnog morala. Nekoliko teoloških organizacija i udruga prosvjedovalo je protiv ove odluke. Profesori na PTH Brixen također stoje iza njega. Lintner je tada ipak odlučio da se neće žaliti na odluku Vatikana.

Znak nepovjerenja prema mjesnom biskupu

Lintner je naglasio da je potrebno razjasniti zašto je “nihil obstat” neophodan za ured kao što je dekanski. “Koja je razlika između nihil obstata za podučavanje i onog za administrativni ured?” upitao je. Proces zahtijeva “transparentnost i spremnost na dijalog”, a mora se priznati i autoritet biskupa i teoloških institucija.

“Ako osobu izabere sveučilišno vijeće, a potvrdi je mjesni biskup, zašto bi Vatikan trebao biti zabrinut?”, kazao je Lintner. “To je znak nepovjerenja u vodstvo i katolicitet jednog biskupa, teološke ustanove i dotične osobe.”

Lintner vidi imenovanje kardinala Victora Manuela Fernándeza prefektom Dikasterija vjere kao “znak nade”. Samom Fernándezu jednom je uskraćen “Nihil obstat”. Njegov tadašnji biskup, današnji papa Franjo, zauzeo se za njega i na taj način dobio odobrenje vatikanske kurije, objasnio je Lintner.

Fernández dakle iz vlastitog iskustva zna o čemu se radi jer je prošao sličan proces kao i Lintner i svojedobno Ansgar Wucherpfennig iz Frankfurta. Nakon 17 mjeseci je Fernández, nakon što je bio 2009. godine izabran za rektora Papinskog katoličkog sveučilišta u Argentini (UCA), ipak dobio potvrdu Rimske kurije. Tadašnja Kongregacija za nauk vjere smatrala je njegove publikacije “preopasnima”, pa se za njega zauzeo tadašnji nadbiskup Buenos Airesa, kardinal Bergoglio. (mt)