Rasprave o Papinoj ostavci na otvorenoj sceni

Akutna zabrinutost zbog moguće bliske smrti pape Franje (88) zasad je umanjena, no kardinali sada već otvoreno raspravljaju o njegovoj ostavci. Takva debata, međutim, nije svima dobrodošla.

„Lešinari su opet počeli kružiti!“ Tako Andrea Riccardi, osnivač Zajednice Sant’Egidio, za list „La Repubblica“ opisuje aktualno raspoloženje u Vatikanu. Poznati povjesničar Crkve uvijek je podržavao otvoreni smjer pape Franje. Njegove oštre riječi jasno ukazuju da je hospitalizacija 88-godišnjeg pape zbog upale pluća pokrenula intenzivne rasprave o budućem vodstvu Katoličke crkve.

Premda Vatikan u službenim izvještajima govori o blagom poboljšanju papina stanja, njegov glasnogovornik naglašava kako Sveti Otac, osim što moli i čita novine, i dalje aktivno radi. Gotovo svakodnevno imenuje biskupe, kurija normalno funkcionira, Sveta godina odvija se prema planu, a hodočasnici, među kojima trenutno prevladavaju đakoni iz cijelog svijeta, i dalje pristižu u Baziliku sv. Petra. Ipak, već nakon nekoliko dana papina odsustva neki su kardinali izašli u javnost i otvoreno spomenuli riječ na “O” – ostavka (tal. dimissioni). Nakon što je 2013. godine papa Benedikt XVI. neočekivano najavio svoj odlazak s položaja zbog „slabosti tijela i duha“, ta je riječ postala dijelom uobičajenog vatikanskog rječnika.

Premda je ostavka formalno uvijek bila moguća, njena praktična primjena je gotovo zaboravljena još od srednjeg vijeka. Tek je njemački papa ponovno otvorio tu mogućnost. Papa Franjo je također nekoliko puta spomenuo da su „vrata za ostavku otvorena“, ali je uvijek isticao kako ih on ne namjerava proći. On ne slijedi put svog prethodnika Ivana Pavla II., koji nikada nije dvojio oko ostanka na dužnosti do samog kraja, ali niti put Josepha Ratzingera, koji je relativno rano odstupio zbog osjećaja akutne preopterećenosti.

Dok Franjo sam ne šalje jasan signal, kardinali raspravljaju o tome može li i pod kojim okolnostima doći do njegove ostavke. Trojica kardinala već su prošlog četvrtka jasno dala do znanja da ostavku smatraju mogućom opcijom: bivši vatikanski ministar kulture Gianfranco Ravasi, francuski kardinal Jean-Marc Aveline i kardinal Juan José Omella, donedavni predsjednik Španjolske biskupske konferencije. Njihov argument na prvi pogled izgleda bezazleno: ako Franjo zbog bolesti pluća bude morao drastično ograničiti kontakte s ljudima, moguće je da će radije dati ostavku nego postati „papa pod staklenim zvonom“.

Niti jedan od spomenutih kardinala ne pripada krugu ultrakonzervativaca koji bi najradije vidjeli Franjin odlazak već danas. Vatikanski analitičari vjeruju da se iza njihove inicijative krije svojevrsna „operacija Biden“ – potez kojim su demokrati uvjerili ostarjelog američkog predsjednika Joea Bidena da se povuče u korist mlađeg kandidata. Cilj takvog poteza bio bi očuvati Franjin reformski kurs i nakon eventualne ostavke.

Riccardi tome suprotstavlja mišljenje kako Franjo može ostati papa čak i s bitno smanjenom fizičkom prisutnošću te manje kontakata s ljudima. „Vjerojatno mu se to neće svidjeti, ali će zbog očuvanja vlastitog zdravlja to ipak morati prihvatiti.“ Slično stajalište ima i kardinal Matteo Zuppi, nadbiskup Bologne i predsjednik Talijanske biskupske konferencije, također član Sant’Egidia. On ističe kako informacije iz bolnice „pokazuju da idemo u pravom smjeru prema potpunom ozdravljenju, kojem se svi nadamo“.

Na tragu toga, Talijanska biskupska konferencija odlučila je da se u više od 20.000 župa diljem zemlje u nedjelju organiziraju molitve za papino ozdravljenje. U jednoj od molitava jasno stoji: „Pogledaj milostivo svoga slugu, našeg papu Franju, kako bi nakon oporavka mogao nastaviti svoju službu za Crkvu.“

Ludwig Ring-Eifel (KNA)