Teolog Halík: Crkva treba radikalnu obnovu iznutra

Tomáš Halík može razumjeti papinu kritiku njemačkog Sinodalnog puta. Iako je Katoličkoj crkvi potrebna obnova, po njemu nije dovoljno samo promijeniti strukture.

Prema češkom teologu Tomášu Halíku, Katoličkoj crkvi je potrebna radikalna obnova. Međutim, nije dovoljno samo promijeniti strukture, kazao je za tjednik “Die Tagespost”, a prenosi Katolička novinska agencija. Zato može razumjeti kritiku pape Franje na račun njemačkog Sinodalnog puta. Po njemu se njemački reformski napori previše koncentriraju na institucionalne promjene. Istina je da se o tome mora razgovarati, ali nužna je i unutarnja obnova, produbljivanje teologije i duhovnosti.

Svatko mora pronaći svoj put

Halík smatra da su Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. “s velikom plemenitošću” završili jedno razdoblje crkvene povijesti. “Ali sada je nova situacija s novim izazovima.” Papa Franjo svoje promjene u Kuriji provodi korak po korak s “isusovačkom ustrajnošću” uz puno dobrih poticaja, kaže Halík. Jedan od tih poticaja je ideja Crkve kao poljska bolnica, koju treba dalje razvijat i produbiti. To je – kaže – “zadatak nas teologa”.

Dalje ističe kako teolozi nisu tu da bi nudili gotove recepte i odgovore. Stanje Crkve različito je u svim zemljama, zato svatko mora pronaći svoj put. Halík se nada da će globalni sinodalni proces dovesti do decentralizacije. “Razne zemlje već su pripremljene za ređenje žena, barem za đakonat. Mislim, u Njemačkoj to možda i nije tako veliki problem, ali u Africi ili Poljskoj je to nešto drugačije.”

Nostalgija za dobrim starim vremenima ne pomaže

Reforme Drugog vatikanskog sabora došle su prekasno. Koncil nije pripremio Crkvu za radikalno, pluralno i postmoderno društvo. Za to bi bila potrebna još jedna reforma, a možda će sinodalni proces biti svojevrsna priprema za ovo “novo” globalno postmoderno društvo, smatra Halík.

No, također je jasno da neke lokalne crkve još uvijek nisu prihvatile odluke Drugog vatikanskog sabora, primjerice neke u istočnoj Europi. Halík konzervativizam nekih katoličkih skupina vidi više kao analogiju populizmu u politici ili fundamentalizmu. Nostalgija za dobrim starim vremenima ne pomaže, rekao je između ostalog. “Trebamo dati poticaj za kreativno sudjelovanje u današnjem svijetu, a ne graditi kontrakulturu ili bunker”, objasnio je.

Halík je također izrazio kritiku pojedinih svećeničkih društava u Katoličkoj crkvi, pogotovo zato što su neka od njih trenutno vrlo popularna. Neki od njih su više kao sekte, one pružaju utočište od složene i zahtjevne sadašnjosti. “Populisti i fundamentalisti rade isto. Daju jednostavne odgovore na komplicirana pitanja, ali to ne ide”, istaknuo je češki teolog.