Teolog o potpunom oprostu grijeha: “Crkva je sama sebi natovarila mnogo krivnje”

Tko u Rimu prođe kroz jedna od četiri Sveta vrata, dobiva potpuni oprost grijeha. Nije li to pomalo zastarjela praksa?

Teolog Matthias Sellmann, voditelj Bochumskog centra za primijenjena pastoralna istraživanja (zap), zalaže se za vrlo oprezan pristup ovom pitanju.

„Oprost grijeha razumiju samo crkveni insajderi“

„Oprost grijeha danas razumiju eventualno samo crkveni insajderi. Osim toga, to je teološki vrlo složeno pitanje. Ne postoji nikakav automatizam u tom procesu.“

Poteškoće u doba skandala povezanih s crkvenim zloporabama

„U vremenima kada govorimo o skandalima zlostavljanja i o zloupotrebi svetog, obećanje oprosta grijeha mnoge bi ljude moglo duboko uznemiriti. Povjerenje u Crkvu i u svetost, koju ona želi posredovati, jako je narušeno!

Zbog toga treba vrlo oprezno postupati s obećanjem oprosta grijeha. Crkva je sama na sebe natovarila mnogo krivnje. Upravo bi ona prva trebala proći kroz ta Sveta vrata, umjesto da poziva druge da to učine.

Ova ideja o svetosti može biti toliko pogrešno shvaćena da čak može uništiti i ono pozitivno što bi se moglo postići. Ne preporučujem povezivanje poziva na posjet Rimu s time. To se mora odvijati na individualnoj i pastoralnoj razini, gdje onda može imati veliku vrijednost.“

„Putovanje povezati s traženjem unutarnje snage“

„Sveta godina pruža priliku povezati putovanje s traženjem unutarnje snage. Rim je fascinantan grad koji vrijedi posjetiti i izvan crkvenih okvira. Vjernici mogu svoje putovanje povezati s pokretom hodočašća, što je za mnoge danas vrlo značajno.

Bazilika svetog Petra i papa – to su ključni elementi katoličkog kršćanstva. Rim na određeni način otvara osjetljivost za te duhovne sile. Mnogi ljudi, pa i oni koji nisu vjerski povezani, cijene Baziliku svetog Petra kao mjesto gdje se ‘nekako’ osjećaju bliže svetom i vrijednom; možda čak mogu iskusiti Boga.

U Rimu se mogu pronaći mjesta velike duhovne snage; mogu se vidjeti dojmljive crkve i katakombe; svakodnevno se susreće mnoge ljude očito motivirane vjerom, poput svećenika ili redovnika.
Također, Trg svetog Petra s obuhvaćajućom arhitekturom kolonada treba doživjeti uživo. Znamo da putovanje u Rim na ljude ostavlja snažan dojam – čak i na one koji se smatraju udaljenima od Crkve.

Rim je grad koji budi osjetljivost za potrebe religioznih ljudi i za vjerske sadržaje. Rim, kao i Jeruzalem, gradovi su koji ljude na poseban način mogu dotaknuti. Zbog toga ih posjećuju mnogi, uključujući i one koji nisu crkveno ili religiozno povezani.“ (kna)