U Osnabrücku će laici sudjelovati u izboru novog biskupa

Devet osoba, skupina laika i jedan đakon zajedno će s katedralnim kaptolom tražiti novog biskupa.

U biskupiji Osnabrück započele su konzultacije prije izbora novog biskupa. Novost u cijelom procesu je da se katedralnom kaptolu pridružuju devetero laika koji čine tzv. konzultacijski odbor. Skupina se na prvom sastanku u subotu bavila uvjetima predstojećeg izbornog procesa i pitanjem kriterija za identificiranje mogućih kandidata. Cilj ovih povjerljivih konzultacija je rasprava o mogućim kandidatima za nasljednika biskupa Franza-Josefa Bodea i trajat će sve do ljeta.

Do preuzimanja dužnosti novog biskupa, biskupiju će voditi pomoćni biskup Wübbe kao dijecezanski upravitelj. Uz Osnabrück i Paderborn, nadbiskupija Bamberg također traži novog biskupa.

Rim i konkordat stvaraju probleme

Devet osoba su imenovane od strane raznih vijeća u biskupiji, a radi se o generacijskoj i rodno ravnopravnoj postavi. U spomenutom konzultacijskom odboru su članovi Socijalne službe katoličkih žena, obiteljske udruge njemačkih katolika, Saveza njemačke katoličke mladeži i drugi savjetnici iz biskupije. Na temelju razmatranja, katedralni kaptol sastavlja popis prijedloga koji se preko nuncija dostavlja Svetoj Stolici. A to znači da bez Rima neće ići. No, nije samo problem u Rimu, nego je tu i konkordat koji brani daljnje sudjelovanje laika. Drugim riječima: laici mogu samo u predizbornom razdoblju sudjelovati, dakle u predlaganju mogućih kandidata.

Pruski konkordat koji se primjenjuje na Osnabrück, propisuje da katedralni kaptol treba prenijeti imena prikladnih kandidata Svetoj Stolici; no tamo nisu vezani tim prijedlozima, mada ih – kako stoji u konkordatu – “vrednuju”.

Unatoč vatikanskim kritikama, njemački katolici ne odustaju

Podsjetimo da je Vatikan nedavno preko Papinog nuncija u Njemačkoj, nadbiskupa Nikole Eterovića, prekinuo sudjelovanje laika u izboru biskupa u nadbiskupiji Paderborn. U čemu je bio problem? Katedralni kaptol koji je odgovoran za izbor biskupa, vezan je tzv. papinskom tajnom i mora šutjeti o kandidatima i postupku dok to ne vrijedi za laike. Za sudjelovanje laika, Vatikan bi obavezu šutnje morao formalno proširiti i na njih. To vrijedi ponajprije za konkordat koji je do sada ograničavao izborno tijelo samo na katedralni kaptol.

Druga kritika došla je od novog prefekta Dikasterija za biskupe, Roberta Prevosta. Iako biskup Prevost podržava “malo otvoreniji” pristup i slušanje različitih članova zajednice, to ne znači “da mjesna crkva mora birati svog pastira, kao da je imenovanje biskupa rezultat demokratskog glasovanja, gotovo ‘političkog’ procesa”, kazao je nedavno.

tockazarez.hr/katholisch.de