U Zagrebu održana međunarodna konferencija “Feministička teologija: Misao i praksa u kontekstima Srednje i Istočne Europe”

Međunarodna znanstvena konferencija Hrvatske sekcije Europskog društva žena u teološkom istraživanju, Feministička teologija: Misao i praksa u kontekstima Srednje i Istočne Europe, održana je od 20. do 22. rujna 2024. u suradnji sa Sveučilišnim centrom za protestantsku teologiju “Matija Vlačić Ilirik” (MVI) u prostorima MVI-a i Sveučilišnog centra za integrativnu bioetiku.

Bogat program obuhvatio je izložbu, 14 izlaganja teologinja iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Poljske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Rumunjske i Srbije te svečanost u povodu obilježavanja 15 godina rada Hrvatske sekcije Europskog društva žena u teološkom istraživanju (ESWTR-CS).

Konferencija je otvorena izložbom “Stanja bića” Carolyn Boyd Tomasović, likovne umjetnice i predsjednice Ekumenske Inicijative žena. Izložba predstavlja osobno putovanje promišljanja i introspekcije koristeći simbolizam za istraživanje tema kao što su istina, očekivanje i nada. Iako izložba predstavlja osobno putovanje autorice, ona je istovremeno i brutalni prikaz realiteta politika opresije i nasilja koje autorica ne može ne integrirati u svoj osobni prostor i svoja promišljanja o slobodi i nadi.

Nakon izložbe, prisutne je pozdravila Irena Sever Globan, potpredsjednica ESWTR-CS-a sa snažnom porukom o važnosti konferencije kako na akademskoj, tako i na osobnoj i političkoj razini.

“Feministička teologija nije samo akademska disciplina već pokret otpora protiv marginalizacije, nepravde i isključivanja. Feministička teologija teži ravnopravnosti, dostojanstvu i slobodi za sve. Kao feminističke teologinje kreiramo prostore za one koje se previđa ili ušutkava unutar tradicionalnih religijskih institucija i teoloških diskursa”, istaknula je Sever Globan.

Uvodni govor održala je Ksenija Magda, trenutna predsjednica ESWTR-CS-a. Iako se može činiti da nam nije potrebna organizacija koja će podržavati žene u teologiji, Magda je upozorila kako nam realnost ukazuje da je marginalizacija žena još uvijek norma. Prečesto smo svjedočile kako se naš doprinos u znanosti umanjuje, naše perspektive marginaliziraju, a nas utišava tvrdnjama da pretjerujemo. Osim toga, naglasila je, uvijek smo korak od gubljenja prava za koja su se naše pretkinje izborile. Iako će mnogi tvrditi da je upravo religija ta koja marginalizira žene, Magda je istaknula kako je i religija svojevrsno ogledalo društva i kako je marginalizacija žena strukturni problem jednako prisutan u svim institucijama nastalim na temeljima rodnih hijerarhija.

Tijekom svečanosti Jadranka Rebeka Anić, prva predsjednica ESWTR-CS-a, sudionicama konferencije i uzvanicima svečanosti predstavila je povijesni razvoj organizacije. Kroz prisjećanje i spomen svih članica koje su neumorno gradile i doprinosile radu organizacije, Anić je prikazala iznimno važan doprinos organizacije, kako u akademskoj, tako i u društvenoj sferi, s obzirom da su bivše i sadašnje članice pionirke feminističke teologije i rodne perspektive u teološkom istraživanju u Hrvatskoj.

Unatoč velikoj raznolikosti područja interesa sudionica, a time i održanih predavanja, zajednički nazivnik svakako jest feministička teologija. Uz jasan zahtjev prema tradicionalnim institucijama, centrima moći epistemološke proizvodnje za ozbiljnim prihvaćanjem feminističke perspektive kao legitimne pozicije koja neće biti marginalizirana pukim odlaganjem u prostor ženskog. Feministička teologija nije teologija genitiva, a feministička i rodna perspektiva sasvim su legitimni i (u vrijeme rastućeg vjerskog ultrakonzervativizma i antirodnih napada na rodnu ravnopravnost) nasušno potrebni pristupi u teološkom radu.

Inspirirana sjajnim predavanjima, za kraj, a u kontekstu klimatske krize, neprestanih ratnih sukoba, rastuće polarizacije društva i socijalnih nejednakosti, valja podsjetiti kako je realnosti unatoč, promišljanje svijeta onkraj struktura nasilja put na koji nas zove Krist. Nužnost razvoja teologija temeljenih na brizi, empatiji i solidarnosti nije ni ženska stvar ni pitanje feminističke teologije, već obaveza i dužnost teologije utemeljene u Evanđelju, Kuranu, Talmudu…

Predavanja, redom izlaganja

Elżbieta Adamiak, profesorica fundamentalne i dogmatske teologije na Institutu za katoličku teologiju na kampusu Landau Sveučilišta Koblenz-Landau i predsjednica Europskog društva žena u teološkom istraživanju (ESWTR).
Održala je predavanje Mapiranje razvoja feminističkih religijskih znanosti u srednjoj i istočnoj Europi kroz koje je pružila uvid u povijesni i politički kontekst razvoja rada teologinja u srednjoj i istočnoj Europi. Adamiak je predložila političku, ekleziološku i akademsku poziciju. U političkom smislu određuje nas potraga za stabilnošću uslijed geopolitičkih previranja koja pojačavaju osjećaj nestabilnosti u zemljama srednje i istočne Europe. U ekleziološkom smislu, to je sigurno vrlo živa rasprava ordinacije žena. U akademskom smislu to je nužan otpor antirodnim napadima i pokušajima demonizacije i zabrane rodnih istraživanja.

Irmtraud Fischer, profesorica na Institutu za klasiku Sveučilišta u Grazu, gdje je prije toga bila profesorica znanosti Starog zavjeta, gostujuća profesorica na brojnim sveučilištima, urednica međunarodnog višejezičnog projekta “Biblija i žene” i negdašnja predsjednica ESWTR-a.
Održala je predavanje Žene u srednjoj i istočnoj Europi danas: Između feminističke teologije i anti-dženderizma klera. Fischer dugi niz godina njeguje suradnju s teologinjama u Hrvatskoj i dobro je poznato ime u hrvatskim teološkim krugovima. Izložila je poteškoće koje prate institucionalizaciju rodnih studija i povezala trenutnu situaciju u Hrvatskoj sa svojim iskustvom integracije rodnih studija u Grazu. Ukazala je na nužnost političkog suočavanja s problemom pomaka prema krajnjoj desnici i pokretima koji osuđuju feministička istraživanja kao “dženderizam”, a koji imaju za cilj ograničavanje prava žena i rodne ravnopravnosti.

Irena Sever Globan, izvanredna profesorica na Odjelu za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu i potpredsjednica Hrvatske sekcije Europskog društva žena u teološkom istraživanju.
Održala je predavanje Kuda nam je poći? Promišljanja o mogućim smjerovima kojima krenuti kao feminističke teologinje u srednjoj i istočnoj Europi. Prezentirala je mogućnosti profiliranja feminističke teologije prema javnosti kroz upotrebu novih medija i ukazala na mogućnost kreiranja prostora u kojima se žene pojavljuju i djeluju kao aktivni subjekti i autoriteti u tumačenju religije u javnoj sferi kojom su dugo dominirali muškarci. Pozvala je na promišljanje novih medija kao demokratske platforme koja omogućava pokretanje promjena koje su do sada prečesto bile opstruirane od strane dominantne patrijarhalne strukture na tradicionalnim mjestima prenošenja i komuniciranja teoloških sadržaja.

Biljana Kašić, feministkinja i postkolonijalna teoretičarka, umirovljena profesorica na Zadarskom sveučilištu, jedna od osnivačica Centra za ženske studije i gostujuća profesorica na sveučilištima diljem svijeta.
Održala je predavanje Feministički odgovor i poziv na odgovornost: Izazovi u vremenima nebrižnosti. Kašić se prije svega pita kako se putem optike skrbi i suodgovornosti suprotstaviti ekonomskim i društvenim strukturama dominacije i nasilja. Pitanje višeslojne “proizvodnje drugosti” i načina opresije različitih Drugih zahtijeva intersekcionalni pristup i odgovornost radikalne empatije koja prepoznaje višestruke aspekte ranjivih pozicija i identiteta. No, kako razvijati radikalnu empatičnu zajednicu za sve u društvima u kojima je empatija, povezana s praksama njege i skrbi (povijesno) opterećena konceptom ženstvenosti ili sve češće prepuštena tržištu (pitanje komodifikacije skrbi). Ako tome svemu dodamo i problem internalizirane opresije, nalazimo se pred velikim izazovom s kojim se teško možemo suočiti bez mogućnosti zamišljanja života onkraj nasilja, što je upravo i zajednički nazivnik progresivnih feministkinja, unatoč njihovim razlikama.

Ana Marija Raffai, mirovna aktivistica i katolička teologinja, djeluje kroz udrugu RAND, ustanovu Politike nenasilja i inicijativu Vjernici za mir.
Održala je predavanje Bog se događa: netoksičan govor o Bogu u teologiji Dorothee Soelle. Soelle nakon strahota Auschwitza piše o smrti Boga, odnosno Boga svevladara. Time Boga izmješta iz sfere svemoćnog oca neosjetljivog na navedene strahote i smješta ga u odnose među ljudima, a Božju prisutnost u naše djelovanje. Tragom Soelle, Raffai razjašnjava da pitanje feminističke teologije nije postoji li Bog, već događa li se Bog među nama. U tom smislu Boga se prepoznaje u Kristu čiji život otvara transcendentalnu mogućnost nenasilnog djelovanja i nade.

Zilka Spahić Šiljak, profesorica rodnih studija, predavala na nizu sveučilišta u SAD-u i Europi (uključujući Harvard i Stanford), akademska direktorica Univerzitetskog gender resursnog centra i direktorica TPO Fondacije iz Sarajeva.
Održala je predavanje Feministička trini-teologija na Balkanu. Spahić Šiljak ukazala je na specifičan kontekst zemalja na Balkanu koji zahtijeva nužnost razvoja specifične feminističke teologije s komparativnim i interdisciplinarnim pristupima koristeći “trini-teologiju” – tri teološke tradicije, judeo-kršćansku i islamsku. Predstavila je suradničke napore židovskih, kršćanskih i islamskih teologinja i stručnjakinja za rodne studije u razvoju feminističkih teorija i praksi koje se razvijaju u specifičnom kontekstu zemalja Balkana.

Aneta Jovkovska, izvanredna profesorica na Pravoslavnom bogoslovnom fakultetu Sv. Ćirila i Metoda u Skopju s bogatim iskustvom rada u civilnom sektoru.
Održala je predavanje Pravoslavna teologija žena i feminizam. Jovkovska je ukazala na dvije tradicije s obzirom na pitanje žena u Pravoslavnoj crkvi, osloboditeljsku i reformatorsku, odnosno onu u kojoj nema razlika između “muškog i ženskog” i onu koja dovodi do isključivanja i podređenosti žena. Zaključila je kako osjetljivost prema ženskom pitanju u pravoslavlju može biti od pomoći u prepoznavanju i ispravljanju nekih do tada “općeprihvaćenih”, ali nekada pristranih i proizvoljnih tumačenja. Feministički pokret s pitanjima koja postavlja pred Pravoslavnu Crkvu stoga nije pogibelj, već prilika za samokritiku i introspektivu. Prilika za posvećenost teološkim istraživanjima kako bi se razlikovali utjecaji ranijih patrijarhalnih kultura od temeljnog učenja Pravoslavne Crkve.

Aleksandra Michalska, diplomirala bugaristiku i završila poslijediplomski (povijest umjetnosti) i doktorski studij u području antropologije i kulturoloških studija na Sveučilištu Adam Mickiewicz u Poznanu u Poljskoj te individualnu specijalizaciju slikarstva i ikonografije na Akademiji likovnih umjetnosti u Sofiji, Bugarska.
Održala je predavanje Fenomen bugarskih ženskih religioznih virtuoza: Prepodobna Stojna i Baba Vanga. Prepodobna Stojna i Baba Vanga spadaju u kult proročica, odnosno “neslužbene svetice” ili Weberovskim rječnikom “religiozne virtuoze” i fenomen su ove regije Europe. Iako najsnažnije prisutan u ruralnom okruženju, “neslužbene svetice” štuju se na nacionalnoj razini čime se stvara “alternativna religijska kultura”. Michalska je na primjeru kulta proročica u pravoslavnoj Bugarskoj prikazala kako se religiozni život ne oblikuje samo kroz Pravoslavnu crkvu (kao prostor i instituciju), nego i kroz razne neprofesionalne vjerske aktivnosti koje ostaju izvan institucija, čime dolazi do stapanja svetog i profanog u lokalnoj religiji.

Bruna Velčić, doktorirala na Papinskom biblijskom institutu u Rimu, gdje je stekla doktorat iz biblijskih znanosti u području Staroga zavjeta, docentica je na Sveučilišnom Centru za protestantsku teologiju “Matija Vlačić Ilirik” gdje predaje kolegije iz Starog zavjeta.
Održala je predavanje Ef 5,21-33: Metafore pod povećalom. Velčić je pružila uvid u podrobna egzegetska istraživanja u kojima, s posebnom pažnjom na druge Pavlovske i deuteropavlovske poslanice, analizira poznate stihove koje pronalazimo u Poslanici Efežanima. Unatoč raširenom uvjerenju da tekst govori o Kristu zaručniku i Crkvi zaručnici, Velčić ukazuje da tekst ne sadrži svadbene slike i da se slike muž/žena upotrebljavaju kao analogija za temu teksta – Krista kao glave i Crkve kao njegova tijela.

Ana Thea Filipović, članica je Družbe sestara Naše Gospe u Zagrebu, redovita profesorica i pročelnica Katedre religijske pedagogije i katehetike na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Održala je predavanje Žene i đakonat: stanje rasprave u Katoličkoj crkvi. Filipović je pružila povijesni pregled oblikovanja službe đakonata u Rimokatoličkoj Crkvi, s naglaskom na rasprave koje nas dovode do današnje aktualnosti ove teme u raspravama oko Sinode o sinodalnosti Crkve koja je u tijeku (2021.-2024.). Nakon uspostave trajnog đakonata (Drugi vatikanski koncil), izmjene kanonskog prava od strane pape Benedikta XVI. tako da se đakonat i svećenstvo više ne mogu gledati kao različiti stupnjevi sakramenta svetog reda, već odvojene službe, pitanje đakonata žena ostaje otvoreno. Iako, povijesno gledano, žene đakonice nisu novost, papa Franjo ustanovljuje studijska povjerenstva o đakonatu žena, a pitanje je popraćeno izrazito polariziranim raspravama u Rimokatoličkoj Crkvi.

Angelika Walser, teologinja i novinarka, redovna profesorica na Katedri za teološku etiku i duhovnu teologiju na Sveučilištu u Salzburgu.
Održala je predavanje Surogat majčinstvo – komentar jednog aspekta feminističke teološke etike. Uslijed iznimno polariziranih rasprava oko pitanja surogat majčinstva, gdje protivnici smatraju da se radi o ozbiljnom kršenju ženskih prava i eksploataciji žena, a zagovornici zahtijevaju legalizaciju komercijalnog surogat majčinstva u ime rodne pravednosti i osnaživanja žena, Walser je ponudila alternativu onkraj dvije pozicije. Zahtjev za legalizaciju u ime rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena smješta u neoliberalni i neokolonijalistički okvir, u kojem je uzor “poslovna žena”, pa i kad komodificira samu sebe, dok dijete postaje objekt transakcije. Iako kritična prema ovom okviru, Walser ne bježi od realiteta surogatstva i činjenice da se ono neće spriječiti. Stoga je predložila zamjenu koruptivnih agencija s nezavisnim institucijama posvećenim ljudskim pravima u kojima bi fokus bio na podršku obiteljima, dugoročnoj podršci surogat majkama i pristupu baziranom na pravima djeteta. Kako bi se surogat majkama zbilja jamčila autonomija, one bi trebale biti te koje biraju obitelj, a obitelji bi morale ostaviti mogućnost uključivanja surogat majke u obitelj.

Gordana Barudžija, viša savjetnica za vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanje u Zagrebu, a područje akademskog interesa joj je feministička teologija.
Održala je predavanje Transdisciplinarnost kao izazov katoličkim teologinjama – istraživanje na temelju znanstvenih radova katoličkih teologinja u Hrvatskoj. Barudžija je prije svega pružila teorijski okvir razumijevanja pojmova interdisciplinarnosti i transdisciplinarnosti te ukazala na dokumente kojima papa Franjo poziva na interdisciplinarnost i transdisciplinarnost. Prezentirala je rezultate svog istraživanja o razini na kojoj katoličke teologinje surađuju sa znanstvenicama iz drugih, neteoloških područja te ponudila argumente za nužnost daljnjeg istraživanja, ali i osnaživanja žena u teologiji na transdisciplinarnost.

Elma Softić-Kaunitz, generalna tajnica Židovske zajednice Bosne i Hercegovine, Židovske općine u Sarajevu i Židovskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva “La Benevolencija”.
Održala je predavanje U potrazi za izgubljenim ženama – Židovke u Bosni i Hercegovini 1900.-1950. Iako je prva židovska zajednica u Bosni i Hercegovini osnovana 1565. godine, povijest Židova i njihov doprinos razvoju Bosne i Hercegovine gotovo su nepoznati većini njenih građana. Softić-Kaunitz pružila je pregled povijesnog doprinosa Židovki na prostoru Bosne i Hercegovine od 1900. do 1950. godine.

Monica Ruset Oanca, predavačica na Sveučilištu u Bukureštu, specijalizirana za teološku terminologiju, predaje engleski jezik na Pravoslavnom teološkom fakultetu.
Održala je predavanje Teologija zahvalnosti u feminističkoj teologiji – pravoslavna perspektiva. Oanca teologijom zahvalnosti nastoji odgovoriti na društveni problem sve većeg rasta nezadovoljstva kod mladih. Suvremeni izazovi poput migracija, klimatske krize i oružanih sukoba na prvu ne ostavljaju previše vremena za zahvalnost, no Oanca se pita je li upravo poučavanje zahvalnosti put preuzimanja odgovornosti za one oko nas. Zato je predložila teologiju zahvalnosti koja ne pasivizira površnom zahvalnošću za ono što imamo, već angažira zahvalnošću bivanja, posebice u odnosu s drugim ljudima, odnosno našim odnosom s Bogom.